Dodaj Weekend u Outlook

Weekend Media FestivalRovinj, 18. - 21. 09. 2014.

Dobrodošli na Weekend 2014.

Novosti

Novosti

Ni ostati ni otići, nego i otići i ostati

Nije problem otići iz Hrvatske, problem je vratiti se, a najveća smetnja povratku su kicoši i hohštapleri kojima smo dopustili da donose ključne odluke. Stoga je odgovor na pitanje panel rasprave „Should I Stay Or Should I Go“ za većinu sudionika: ni ostati ni otići, nego i otići i ostati.

Demograf Anđelko Akrap prikazao je podatke prema kojima Hrvatska demografski stagnira još od 1500. godine, a jedina iznimka bilo je razdoblje od sredine 19. do početka 20. stoljeća. Razlog stagnacije je, po Akrapu, to što se Hrvatska ne razvija u prostoru, nego se stanovništvo seli prema velikim gradovima i u inozemstvo. Akrap je upozorio da kada se govori o onima koji su otišli, treba imati na umu da nisu svi uspjeli, pa se svi i ne mogu vratiti, jer jednostavno nemaju novca.

U srži tog problema je vrijednosno-etički sustav, upozorava direktor korporativnih komunikacija Adris grupe Predrag Grubić. U Hrvatskoj se sustavno proizvode viškovi politike, povijesti i obmana, a manjak je pameti, pa se za Grubića postavlja pitanje što se mladima nudi u vrijednosnom smislu. Adris taj problem rješava kroz dva svoja projekta, Budućnost u Adrisu i Zaklada Adris. Kroz projekt Budućnost u Adrisu dosad je prošlo više od 800 mladih ljudi, dok je Zaklada Adris od 2007. financirala 201 stipendista. Treba nametnuti strogu selekciju, jer promjene na bolje ne može biti sve dok reproduciramo obrazac u kojemu hohštapleri vladaju svima nama, smatra Grubić.

Korada Korlevića iz Zvjezdarnice Višnjan najviše boli što Hrvatska nije zemlja jednakih šansi, nego političkih uhljeba i analnih speleologa, a mladi to vide. „Analnim speleolozima je ovdje dobro i toplo, a u medicini je lijek za taj problem klistir“, rekao je Korlević. Znanost je, naravno, globalna, pa to pomaže astronomima, ali mora postojati sustav koji to omogućuje. „Hrvatska država ne daje novac za Zvjezdarnicu Višnjan, pa je ona zapravo američka zvjezdarnica koja se greškom našla u Hrvatskoj“, objasnio je Korlević.

Za Tomislava Domazeta Lošu iz Instituta Ruđera Boškovića profesionalni je izazov ostati, a u tome uspijeva zato što se trudi stvoriti paralelni sustav, pa se više i ne prijavljuje za državne projekte, nego traži međunarodnu suradnju. Domazet Lošo se zalaže i za lustraciju u akademskim ustanovama, jer trenutačno o dodjeli novca odlučuju nekompetentni, a oni oko sebe okupljaju nekompetente, što generira negativnu selekciju.

IT sektor u ovom pitanju živi pod staklenim zvonom, jer oni mogu živeći u Hrvatskoj raditi za cijeli svijet. Stoga Luka Abrus iz tvrtke Pet minuta kaže da je njima Hrvatska mjesto gdje spavaju i jedu, a o ostalim stvarima gotovo i ne pričaju. „Stvarno nam nije važno gdje se živi, pa čak i u Hrvatskoj,“ kaže Abrus.

20.09.2014.